Krimpanje

Evo kratko kako zakrimpati mrežni kabel.

 

Alat:

 

Odrezat potrebnu dužinu mrežnog kabla:

 

 

Skinuti izolaciju:

 

 

 

 

 

Nemojte zaboraviti odmah staviti pregibnicu:

 

Sada odpetljajte žice i složite ih po nekom standardu:

Malo žice poravnajte, ako su ovakve ko meni, odrežite vrhove da su vam sve žice jednake dužine i ugurajte u konektor:

 

 

 

Provjerite sa svih strana da su sve žice do kraja gurnute:

 

Stavite u kliješta za krimpanje i stisnite do kraja:

Vratite pregibnicu do konektora i kabel je gotov:

 

Za kraj možete testirati kabel sa cabel testerom (ili ga jednostavno uštekat u router/switch i komp i vidjet da li radi 🙂 ):

 

U grubo postoje nekoliko vrsta spajanja mrežnih kablova:

Straight-through – koristi isti standard na oba kraja kabela (ili T568-A ili T568-B). Ovakvim kablom spajamo slijedeće mrežne uređaje:

* switch – router
* hub – router
* switch – PC
* hub – PC

Cross-over –  koristi različite standarde na krajevima kabela (na jednom kraju je T568-A, a na drugom T568-B). Ovakvim kablom spajamo slijedeće mrežne uređaje:

* switch – switch
* switch – hub
* router – router
* hub -hub
* PC – PC
* Router – PC

Rollover mrežni kabel – koristi se na CISCO uređajima za spajanje na konzolni port.

 

 

RAM memorija

Vrste memorije:

DIMM – za desktop
SD RAM – synchronous dynamic random-access memory –  (Koristilo se od početka devedesetih do sredine 2000-tih – Pentium 1 i slično)
DDR- – Double data rate synchronous dynamic random-access memory – 184-pin DIMM
DDR2 – starija memorija, ali još na tržištu i u konfiguracijama – 240-pin DIMMS
DDR3 – aktualna memorija

SO-DIMM DDR, DDR2, DDR3 – za laptope

Kod odabira RAM memorija treba obratiti pažnju na više faktora:
kapacitet- količina podataka koja se može zapisati
brzina- protok podataka
latencije- vrijeme odaziva

 

Dual chanel-način rada RAM-a u kojem se udvostručava propusnost kroz memorijski kontroler (Intel C2D/i5/i7 8×0,AMD Athlon/2/Phenom/2…)
Triple channel-način rada RAM-a u kojem se utrostručava propusnost kroz memorijski kontroler (intel i7 9xx)
ECC (error correcting code) je mogućnost otkrivanja promjene podataka zbog nasumičnih grešaka od 1bit pa naviše.
DDR SDRAM – Doube Data Rate SDRAM, memorija kod koje se podatci prenose na ulazni i silazni brid sabirnice (FSB), čime se efektivno udvostrucuje propusnost memorije u odnosu na SDRAM. Ovo se danas nekoristi više.
DIMM – Dual In Line Memory Module – Danas najčešće pakiranje memorije pri čemu se čipovi nalaze s obje strane.
EDO RAM – Extended Data Out, poboljšana FPM memorija koja je imala nešto bolje perfomanse, danas se nekoristi.
JEDEC – Joint Electron Device Engeringing Council – Vijeće koje je zaduzeno za standardnizaciju memorijskih modula
Latencija – Vrijeme koje protječe od zahtjeva za podatkom do dobivanja podatka. Oznacavaju se sa 4 brojke, a svaka znaci (za primjer 4-4-4-12)
tCAS  Collumn Adress Strobe Vrijeme potrebno da se popuni odredeni stupac memorije
tRCD Row Adrees to Collumn Adress Day – vrijeme koje protječe od definirianja retka i njegovog odabira do definiranja stupca.
tRP – Row Precharge Time – vrijeme potrebno da se prekine pristup odredenom redu memorije nakon sto je ocitana informacija i da se otvori pristup sljedecem retku
tRAS – Actire to precharge Delay – najmanja količina vremena u kojoj red moze biti aktivan, a prije nego što se deaktivira.

 

Kod kupovine RAM-a treba voditi računa da matična ploča podržava takav tip i brzinu memorije

Razlike između SCSI, ATA, SAS i SATA

Tijekom godina najproširenije sučelje je bilo Paralel ATA. Da bi ne dugo zatim nakon pojave interneta i potražnje za većim bandwithom PATA i SCSI standardi postali ne dovoljno učinkoviti u pogledu brzine i felksibilnosti. Paralelno sučelje je omogućivalo paralelan prijenos podataka tj. slalo je više bitova istovremeno. Skoro sva osobna računala dolaze sa barem jednim paralelni sučeljem na koje se mogu spojit HDD, CDROM te slični uređaji.
SCSI – small computer system interface
je standard za paralelno sučelje koji korsite Apple računala, PC i drugi Unix sistemi za priključivanje preiferija kao što su diskovi i printeri na računalo. SCSI pruža prijenos podatka brzinom od 80 MB / s. Nadalje na jedan SCSI port se može priključitit više uređaja, tako da SCSI možemo promatrati kao I/O sabirnicu umjesto običnog sučelja.
ATA – još poznat kao IDE
je disk implementacija koja ima integriran kontroler na samom disku. ATA se koristi za povezivanje tvrdih diskova, CD-ROM pogona i sličnih uređaja, te podržava 8/16-bit sučelje koje podržava transfer do 8.3MB / s za ATA-2 i do 100MB / s ATA-6 Standardom.
Dakle, kakve veze paralelno sučelje ima s SAS (Serial Attached SCSI ) i SATA (Serial ATA)?
Pa ima puno, zato što se zbog limitacija u arhikteturi paralelnih sučelja stvorila potreba za razvijanje serijske tehnologije poput SAS i SATA.  Nasuprot paralelnog toka podataka, podaci se prenose serijski, tako što se u jednom prijenosu više bitova zamota u pakete te se tako prenose, to im omogućuje veću brzinu prijenos od paralelne tehnologije.
Serial Attached SCSI (SAS)
SAS ili serijski priključen SCSI je nasljednik pralelno priključenog SCSI koji je point-to-point vezan sa serijskim perifernim sučeljem u kojem su kontroleri povezani direktno s diskovima. SAS je napredniji od običnog SCSI zato što omogćava istovremeno spajanje više uređaja (do 128) različitog tipa i veličina sa tanjim i dužim kablovima. Komunicira pomoću full-duplex signala te podržava prijenos podatka od 3.0 GB / s. I jos k tome SAS diskovi mogu biti hot-plugged
Serial ATA (SATA)
Još poznat kao SATA je nasljednik paralelnog ATA diskovnog sučelja. SATA je povezan serijskom vezom – jedan kabal s najmanje četiri žice za uspostavljanje point-to-point veze između uređaja. Brzina prijenosa za SATA diskove počinje od 150 MB/s.
SATA proširuje mogućnosti ATA sučelja i nudi početnu brzinu prijenosa od 150 MB / s i nakon godina razvoja, postaje mainstream za diskovna sušelja. Dok je na drugu stranu nasljednik SCSI sučelja SAS koji postiže brzine od 3 GB / s.
SAS uredađji mogu komunicirat sa SATA i SCSI uređajima (utori na SAS uređajima su identični onima na SATA uređajima). Ključna razlika izmedu SCSI i SAS uređaja je ta što SAS ima dva priključka za prijenos podataka, sto povečava sigurnost. Jer ako jedan priključak zakaže još uvijek postoji komunikacija na drugom priključku.
thx to Maki (Bug forum)